Za trčanje (i tjelesnu aktivnost općenito) je poznato da pozitivno utječe na naše dugoročno tjelesno i mentalno zdravlje. Treninzi nas pripremaju za izazove kako na utrci tako i svakodnevnom životu. Redovit trening/tjelesna aktivnost pozitivno utječe na smanjenje simptoma anksioznosti i depresije kao što i na razne načine podiže razinu naše mentalne otpornosti.
Mentalna otpornost je sposobnost korištenja kvaliteta pojedinca kako bi izdržali pritisak i bili kontinuirano uspješni. Trening mentalne otpornosti podrazumijeva razvijanje kvaliteta pojedinca, poticajnog okruženja i pozitivan način razmišljanja spram izazova koji su postavljeni ispred nas.
Kvalitete pojedinca možemo podijeliti na osobnost odnosno karakteristike osobnosti (koje su stabilnije) i (psihološke) vještine koje pojedinac posjeduje, a koje se odnose na tehnike i strategije kojima se koristimo kako bi što uspješnije funkcionirali u zahtjevnim situacijama (na poslu, treningu ili utrci). Postavljanje ciljeva, pričanje sa samim sobom i vještine vizualizacije su samo neke karakteristike osobnosti koje su povezane sa samopouzdanom i učinkovitom osobom.
Tehnike koje možete koristiti za vrijeme treninga ili utrke:
- fokus na disanje
- pričanje sa samim sobom i poticanje na nastavak trčanja i mnoge druge.
No što konkretno možete iskoristiti na Ceneru, ali i drugim utrkama? Je li vam ovo još i prva utrka koju trčite? Prvi korak ste već napravili, a to je postavljanje cilja.
Uz postavljanje cilja prije utrke najbolje što možete napraviti je trenirati i stavljati tijelo, ali i glavu u situacije slične kao na utrci, a onda ćete i često pronaći mentalne taktike koje će vam (baš vama, sukladno vašoj osobnosti, razini pripremljenosti itd.) pomoći da tijelo i glava izdrže utrku, a prije svega se ovdje misli na pomicanje granica istrčanih kilometara prije same utrke.
Za naprednije trkače koji streme rušenju osobnih rekorda, vrijede isti savjeti no u malo drugačijim okolnostima – onima željenog tempa odnosno „pacea“ na utrci. Na treninzima se treba „gađati“ željeni tempo i trenirati u otprilike isto vrijeme kada će biti utrka. Ovo možemo nazvati proaktivnom tehnikom kojom želimo maksimalno spremni dočekati utrku, kako fizički tako i psihički.
Nakon što ste se na treninzima stavili u situaciju sličnu onoj na utrci bit će vam lakše vizualizirati utrku i napraviti plan utrke. Plan utrke za početnike i naprednije trkače se razlikuje s obzirom na važnost istrčanog rezultata, ali se pri slaganju istog držimo istog principa – postavljanja manjih ciljeva unutar utrke kako bi ostvarili glavni cilj (istrčati utrku ili istrčati utrku sa željenim rezultatom). Manji ciljevi će nam olakšati utrku jer onda nećemo trčati utrku od 10 kilometara, već recimo 3 manje i lakše utrke od 3,33 kilometara koje želimo odraditi (sa željenim tempom).
Primjeri postavljanja manjih ciljeva u utrci:
- Podijeli utrku s obzirom na krugove – na Ceneru trčimo jedan mali i dva velika kruga
- Podijeli utrku na 3 ili 4 jednaka dijela od 3,33 ili 2,5 kilometara
- Podijeli utrku na 3 dijela s obzirom na okrepu – od starta do prve okrepe na cca. trećem kilometru, onda do druge okrepe na cca. sedmom kilometru i za kraj do treće okrepe s mandarinama i vodom koja će se nalaziti u cilju
Sada ste tjelesno i mentalno spremni za (vašu prvu ili možda dvanaestu) utrku Cenera, a kako bi sve funkcioniralo savršeno na dan utrke preporučujem pročitati „12 savjeta kako istrčati 12. Zagrebački noćni cener“.
Za kraj, treba spomenuti i zadnju komponentu treninga mentalne izdržljivosti, a to je poticajno okruženje, ali pravo pitanje je što ga zapravo čini takvim i gdje ga mogu pronaći?
Poticajno okruženje koje dovodi do najvećeg osobnog napretka uvijek karakteriziraju dvije stvari:
- Ono pred nas stavlja izazov za koji treba truda, a koji je ostvariv
- Uvijek je iznimno poticajno
A upravo to ćete pronaći na Ceneru! Izazov utrke koju ćete odraditi uz bučnu podršku navijača je idealna prilika za pomaknuti svoje granice i napredovati kao trkač i kao osoba.
Vidimo se na startu, 5.11.!
Napisao: Filip Koražija, mag. cin.